Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu
Wydział Filologii Polskiej i Klasycznej
Instytut Filologii Słowiańskiej
Uniwersytet w Sarajewie – Wydział Filozoficzny
Instytut Literatur Narodów Bośni i Hercegowiny
Międzynarodowa Interdyscyplinarna Konferencja Naukowa
w 80. rocznicę zakończenia II wojny światowej w Europie
Kultura i pamięć – wojna i pokój
8-9 maja 2025 r.
Choć w maju 1945 roku pokładano nadzieję, że wojny należą już do przeszłości, świat wita 80. rocznicę zakończenia II wojny światowej nowymi konfliktami. Należą do nich choćby wojna na terenie byłej Jugosławii w latach 90. XX wieku, agresja zbrojna Rosji na Ukrainę, czy nieustający konflikt w Strefie Gazy. Pojawia się coraz więcej obaw, że świat może stanąć niebawem w obliczu kolejnego upadku cywilizacji, jaką jest wojna o zasięgu globalnym, a z tragicznych wydarzeń, które napiętnowały wiek XX ludzkość nie wyniosła żadnej lekcji. Niestety wojna zdaje się być zatem cyklicznym elementem rzeczywistości, jednak następne pokolenia podejmują kolejny wysiłek o zachowanie pokoju.
Zarówno w rozpoczynaniu i prowadzeniu wojen, jak i w próbach zapobiegania im, jedną z ważnych ról odgrywała kultura i wszelkie jej aspekty (od języka i literatury, poprzez teatr, film, malarstwo, muzykę i inne zjawiska kulturowe aż po historiografię oraz ogólnie pojęte nauki humanistyczne i społeczne). Dotyczy to zwłaszcza różnych dyskursów polityki kultury i kultury pamięci. Kultura i polityka kulturalna, głównie polityka pamięci, były nierzadko w wielu momentach dziejowych inspiracją, zachętą lub uzasadnieniem inicjatyw wojennych, prowadzących do niezawinionego cierpienia oraz zbrodni ludobójstwa. Z drugiej strony, właśnie poprzez kulturę, politykę kulturalną i politykę pamięci starano się zbudować antywojenny dyskurs kultury pokoju jako antypody „kultury wojny”.
Jeśli chcemy pokoju, zwłaszcza trwałego lub przynajmniej długotrwałego między ludźmi, narodami i państwami, konieczne jest ponowne pochylenie się nad fenomenem Bellony ku przestrodze, w obliczu konsekwencji jakie niosą działania wojenne: śmierć ludzi, wypędzenia, los uchodźczy, genocyd, urbicyd, kulturocyd, czy też bezpowrotna dewastacja środowiska w rezultacie użycia broni chemicznej, biologicznej, a nawet nuklearnej. Oprócz badań teoretycznych na niwie akademickiej, dyskusja na ten temat jest nam potrzebna i narzucona jako imperatyw społeczny ze względu na obecną, ponowoczesną kondycję ludzkości, w obliczu nowych konfliktów zbrojnych. Właśnie na tej świadomości opiera się międzynarodowa i interdyscyplinarna konferencja naukowa Kultura i pamięć – wojna i pokój, której celem jest nie tylko upamiętnienie 80. rocznicy zakończenia II wojny światowej w Europie, ale także kolejna rewizja dyskursów kulturowych, a zwłaszcza dyskursu polityki i kultury pamięci. Społeczność akademicka w Poznaniu, we współpracy z zaprzyjaźnionymi ośrodkami naukowymi w Bośni i Hercegowinie, zapraszają do dyskusji poświęconej pamięci o II wojnie światowej i jej następstwach w naszych kulturach. Polska jako pierwsza ofiara wybuchu II wojny światowej powinna stać się przestrzenią dyskusji i refleksji na temat wojny. Natomiast wciąż konfliktogenny i narażony na polityczne turbulencje obszar Półwyspu Bałkańskiego, szczególnie dzisiejszej Bośni i Hercegowiny, zdominowany przez nadal toczące się „wojny kulturowe” i „kulturę wojny”, pozostaje dobitnym przykładem niestabilności politycznej w Europie, mimo przypadającej niebawem okrągłej rocznicy porozumienia z Dayton (1995). Wkrótce minie także 30 lat od tragicznych wydarzeń ludobójstwa w Srebrenicy. Wychodząc z założenia, że każda, nawet najdrobniejsza refleksja przyczynia się do budowania pokoju, choćby w postaci dyskusji akademickiej i społecznej, w nawiązaniu do tematu przewodniego konferencji chcemy skłonić do rozważań wokół następujących zagadnień:
• Kultura pamięci i polityka kulturalna II wojny światowej;
• Obraz wojny w kulturze (heroizm, martyrologia i codzienność);
• Reprezentacja pamięci o II wojnie światowej;
• Pamięć o II wojnie światowej jako impuls do dalszej refleksji na temat wojny i pokoju;
• Polityka kulturalna, pamięć o Holokauście i innych ludobójstwach;
• Wojna jako urbicyd i kulturocyd;
• Kobiece doświadczenie wojny; przemoc wobec kobiet;
• Wojna w perspektywie dziecięcej;
• Wojna jako cierpienie zwierząt i dewastacja środowiska;
• Kultura i pamięć jako narzędzie wojny;
• Rola kultury, literatury, mediów w podżeganiu do wojny;
• Język jako narzędzie wojny (retoryka wojenna, propaganda, mowa nienawiści…);
• Ideologia wojenna w kulturze, sztuce, literaturze…;
• Myśl antywojenna w kulturze, sztuce, literaturze…;
• Fenomen wojny i fenomen pokoju: pokój jako stan nietrwały, tymczasowy między kolejnymi konfliktami? Kto jest zwycięzcą, a kto pokonanym?
• Kultura i pamięć dla pokoju (koniec wojny, zawieszenie broni czy niezbędny kompromis?)
• Kiedy wojna się zaczyna, a kiedy kończy? Z pola bitew i linii frontu do przestrzeni kultury, polityki, retoryki, mediów?;
• Fenomen wojny hybrydowej;
• Unia Europejska jako projekt utrzymania pokoju;
• Współczesne zagrożenia nowego imperializmu i kolonializmu;
Konferencja ma charakter interdyscyplinarny, obejmuje wszystkie dyscypliny humanistyczne i społeczne, otwiera się na szeroką dyskusję na temat reprezentacji II wojny światowej i pamięci o niej, w języku, literaturze, szeroko pojętej kulturze i sztukach wizualnych. Językami roboczymi Konferencji są: polski, bośniacki, chorwacki, serbski, czarnogórski i inne języki słowiańskie oraz angielski.
Na zgłoszenia konferencyjne czekamy do 8 marca 2025 r. Formularz zgłoszeniowy w wersji elektronicznej prosimy przesłać na adres: poznan.sarajevo2025@gmail.com. Oplata konferencyjna wynosi 500 PLN lub 120 EUR (dla gości z zagranicy) i obejmuje organizację wydarzenia oraz pokrycie kosztów wydania recenzowanej monografii. Dane do uiszczenia opłaty konferencyjną zostaną przesłane uczestnikom po informacji o przyjęciu zgłoszeń konferencyjnych ok. 20 marca 2025 r.
Konferencja jest planowana w trybie hybrydowym: w Poznaniu, Collegium Maius, ul. Fredry 10 oraz zdalnie na platformie MS. Teams. Ostateczną informacją o formie uczestnictwa należy podać do 25 kwietnia 2025 r.
Komitet organizacyjny konferencji:
Prof. UAM dr hab. Ewa Szperlik, Przewodnicząca, Zakład Literatur Południowosłowiańskich
Prof. zw. dr Sanjin Kodrić, Współprzewodniczący, Instytut Literatur Narodów Bośni i Hercegowiny
Prof. UAM dr hab. Anna Gawarecka, Zakład Języków i Literatur Zachodniosłowiańskich
Prof. UAM dr hab. Marzanna Kuczyńska, Komisja Slawistyczna Polskiej Akademii Nauk Oddział w Poznaniu, Zakład Slawistyki Kulturowej
Prof. zw. dr Almedina Čengić, Instytut Literatur Narodów Bośni i Hercegowiny
Dr Magdalena Baer, Koordynatorka organizacji konferencji, Zakład Języków Południowosłowiańskich
Mgr Elmir Spahić, Sekretarz konferencji, Instytut Literatur Narodów Bośni i Hercegowiny
Adam Mickiewicz University in Poznan
Faculty of Polish and Classical Philology
Institute of Slavic Philology
University of Sarajevo – Faculty of Philosophy
Department of Literatures of the Peoples of Bosnia and Herzegovina
International Interdisciplinary Academic Conference
on the 80th Anniversary of the End of WWII in Europe
Culture and Memory – War and Peace
8-9 May 2025
While in May 1945 hope was cherished that wars were a thing of the past, the world is welcoming the 80th anniversary of the end of WWII with conflicts that have failed to be prevented, including the war in the former Yugoslavia in the 1990s, Russia’s armed aggression against Ukraine and the conflict in the Gaza Strip. There is growing concern that the world may soon be facing another collapse of civilisation such as a global war, and that humanity has not learnt any lessons from the tragic events that marked the 20th century. Unfortunately, war seems to be a regular reality, but the new generations are making more efforts to keep peace.
Culture and all its aspects have played an important role in starting and waging wars, as well as in trying to prevent them (from language and literature to theatre, film, painting, music and other cultural phenomena, to historiography, the humanities and social sciences in general). This is particularly true of the different discourses of the politics of culture and remembrance. At many moments in history, culture and the politics of culture, mainly the politics of remembrance, have often inspired, encouraged or justified war initiatives, leading to suffering, even to the crime of genocide. On the other hand, it was through culture, cultural politics and the politics of memory that the anti-war discourse of a culture of peace was sought to be organised as the antithesis of a ‘culture of war’.
If we want peace, especially lasting or at least long-lasting peace between people, nations and states, it is imperative to reconsider the Bellona phenomenon as a warning, in view of the consequences that warfare brings: the death toll, expulsions, refugee fate, genocide, urbicide, culturicide, or the irreversible devastation of the environment as a result of the use of chemical, biological or even nuclear weapons. In addition to theoretical research in the academic arena, discussion of this topic is needed and imposed upon us as a social imperative due to the current post-modern condition of humanity, in the face of new armed conflicts.
This awareness underpins the international and interdisciplinary academic conference Culture and Memory – War and Peace. It aims not only to commemorate the 80th anniversary of the end of WWII in Europe, but also to further revise cultural discourses, especially the discourse of politics and the culture of memory. The academic community of Poznań, in cooperation with befriended academic centres in Bosnia and Herzegovina, invites to a discussion on the memory of WWII and its aftermath in the respective cultures. As the first victim of the outbreak of WWII, Poland should become a space for discussion and reflection on the war. In contrast, the still conflict-ridden and politically turbulent area of the Balkan Peninsula, especially today’s Bosnia and Herzegovina, dominated by the ongoing ‘culture wars’ and ‘culture of war’, remains a notable example of political instability in Europe, despite the imminent round anniversary of the Dayton Peace Agreement (1995). Soon it will also be 30 years since the tragic events of the Srebrenica Genocide (1995). Based on the assumption that every reflection, even the smallest one, contributes to peacebuilding, if only in the form of academic and social discussion, in relation to the conference’s general theme, we want to encourage reflection about the following and other similar issues:
• The culture of memory and the cultural politics of WWII
• The image of war in culture (heroism, martyrdom, everyday life…)
• Representation of the memory of WWII
• Memory of WWII as an impetus for further reflection on war and peace
• Cultural policy and memory of the Holocaust and genocides
• War as urbicide and culturicide
• Women’s experience of war, violence against women
• War from a child’s perspective
• War as animal suffering and environmental devastation
• Culture and memory as a tool of war
• The role of culture, literature and media in warmongering
• Language as a tool of war (war rhetoric, propaganda, hate speech…)
• War ideology in culture, art, literature…
• Anti-war rhetorics in culture, art, literature…
• The phenomenon of war and the phenomenon of peace: Peace as an impermanent, temporary state between successive conflicts? Who is victorious and who is defeated?
• Culture and memory for peace (end of war, ceasefire or necessary compromise?)
• When does war begin and when does it end? From the battlefield and front line to the space of culture, politics, rhetoric and media
• The phenomenon of hybrid war
• The European Union as a peacekeeping project
• Contemporary threats of new imperialism and colonialism
The conference is interdisciplinary in nature, encompassing all disciplines of the humanities and social sciences, and opens to a wide-ranging discussion on the representation of WWII and war memory in language, literature, wider culture and the visual arts. The working languages of the Conference are Polish, Bosnian, Croatian, Serbian, Montenegrin and other Slavic languages, as well as English.
Conference submissions are accepted until 8 March 2025. Please send the electronic application form to poznan.sarajevo2025@gmail.com. The conference fee is PLN 500.00 or € 120.00 (for international participants). It includes the organisation of the event and coverage of the costs of publishing the peer-reviewed monograph. Details for payment of the conference fee will be sent to participants after information on acceptance of conference applications around 20 March 2025.
The conference is planned in a hybrid mode: in Poznań, Collegium Maius, 10 Fredry St., and remotely on Microsoft Teams. Final information on the form of participation should be provided by 25 April 2025.
The Conference Organising Committee:
Prof. Dr. Ewa Szperlik, Organizing Committee Chair, Associate Professor, Department of South Slavic Literatures
Prof. Dr. Sanjin Kodrić, Organizing Committee Co-Chair, Full Professor, Department of Literatures of the Peoples of Bosnia and Herzegovina
Prof. Dr. Anna Gawarecka, Associate Professor, Department of West Slavic Languages and Literatures
Prof. Dr. Marzanna Kuczyńska, Associate Professor, Slavic Commission of the Polish Academy of Sciences, Poznań
Prof. Dr. Almedina Čengić, Full Professor, Department of Literatures of the Peoples of Bosnia and Herzegovina
Dr. Magdalena Baer, Organizing Committee Coordinator, Department of South Slavic Languages
Elmir Spahić, MA, Conference Secretary, Department of Literatures of the Peoples of Bosnia and Herzegovina
„Adam Mickiewicz“ u Poznanju
Fakultet za poljsku i klasičnu filologiju
Institut za slavensku filologiju
Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet
Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Međunarodna interdisciplinarna naučna konferencija
povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Evropi
Kultura i pamćenje – rat i mir
8. – 9. 5. 2025.
Dok se u maju 1945. godine gajila nada da su ratovi stvar prošlosti, 80. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata svijet dočekuje sa sukobima koji se nisu uspjeli spriječiti, uključujući rat u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih, rusku oružanu agresiju na Ukrajinu i novi sukob u Pojasu Gaze. Sve je veća zabrinutost da bi se svijet uskoro mogao suočiti s još jednim kolapsom civilizacije poput globalnog rata te da čovječanstvo nije izvuklo nikakvu pouku iz tragičnih događaja koji su obilježili 20. st. Nažalost, čini se da je rat redovna stvarnost, ali nove generacije ulažu više napora u očuvanje mira.
Kultura i svi njezini aspekti odigrali su važnu ulogu u započinjanju i vođenju ratova, kao i u pokušajima njihova sprečavanja (od jezika i književnosti preko pozorišta, filma, slikarstva, muzike i drugih kulturnih fenomena, do historiografije te humanističkih i društvenih nauka uopće). To posebno vrijedi za različite diskurse politike kulture i sjećanja. U mnogim trenucima povijesti kultura i politika kulture, uglavnom politika sjećanja, često su nadahnjivale, poticale ili opravdavale ratne inicijative, dovodeći do stradanja, čak i zločina genocida. S druge strane, upravo kroz kulturu, kulturnu politiku i politiku sjećanja pokušavao se organizirati antiratni diskurs kulture mira kao antiteza „kulturi rata“.
Ako želimo mir, posebno trajan ili barem dugotrajan mir među ljudima, narodima i državama, nužno je preispitati fenomen rata („fenomen Bellona“) kao upozorenje, s obzirom na posljedice koje ratovanje nosi: broj mrtvih, protjerivanja, izbjegličke sudbine, genocid, urbicid, kulturocid ili nepovratno uništavanje okoliša kao rezultat upotrebe hemijskog, biološkog ili čak nuklearnog oružja. Uz teorijska istraživanja u akademskoj areni, rasprava o ovoj temi potrebna je i nameće nam se kao društveni imperativ aktuelnog postmodernog stanja čovječanstva pred novim oružanim sukobima.
Na ovoj svijesti temelji se međunarodna interdisciplinarna naučna konferencija Kultura i pamćenje – rat i mir. Njezin cilj je ne samo obilježavanje 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Evropi već i daljnje propitivanje kulturnih diskursa, posebno diskursa politike i kulture sjećanja. S tim u vezi, akademska zajednica Poznanja, u saradnji s prijateljskim akademskim centrima u Bosni i Hercegovini, poziva na razgovor o sjećanju na Drugi svjetski rat i njegove posljedice u dotičnim kulturama, pri čemu bi, kao prva žrtva izbijanja Drugog svjetskog rata, Poljska trebala postati prostor za raspravu i promišljanje rata. Nasuprot tome, još uvijek sukobljeno i politički turbulentno područje Balkanskog poluotoka, posebno Bosne i Hercegovine, kojim dominiraju tekući „kulturni ratovi“ i „kultura rata“, ostaje značajan primjer političke nestabilnosti u Evropi, uprkos skoro okrugloj godišnjici Daytonskog mirovnog sporazuma (1995), a uskoro će se navršiti i 30 godina od tragičnih događaja genocida u Srebrenici (1995). Polazeći od pretpostavke da svako, pa i najmanje promišljanje pridonosi izgradnji mira, makar i samo u obliku akademske i društvene rasprave, u odnosu na opću temu konferencije želimo potaknuti promišljanje o sljedećim i drugim sličnim pitanjima:
• Kultura sjećanja i kulturna politika Drugog svjetskog rata
• Slika rata u kulturi (herojstvo, mučeništvo, svakodnevica…)
• Prikaz sjećanja na Drugi svjetski rat
• Sjećanje na Drugi svjetski rat kao poticaj za daljnje promišljanje rata i mira
• Kulturna politika i sjećanje na holokaust i druge genocide
• Rat kao urbicid i kulturocid
• Žensko iskustvo rata, nasilje nad ženama
• Rat iz dječije perspektive
• Rat kao patnja životinja i uništavanje okoliša
• Kultura i sjećanje kao oruđe rata
• Uloga kulture, književnosti i medija u ratnom huškanju
• Jezik kao sredstvo rata (ratna retorika, propaganda, govor mržnje…)
• Ratna ideologija u kulturi, umjetnosti, književnosti…
• Antiratna retorika u kulturi, umjetnosti, književnosti…
• Fenomen rata i fenomen mira: Mir kao nepostojano, privremeno stanje između uzastopnih sukoba? Ko je pobjednik, a ko poraženi?
• Kultura i sjećanje na mir (kraj rata, prekid vatre ili nužan kompromis?)
• Kad počinje, a kad završava rat? Od bojnog polja i prve linije do prostora kulture, politike, retorike i medija
• Fenomen hibridnog rata
• Evropska unija kao mirovni projekt
• Savremene prijetnje novog imperijalizma i kolonijalizma
Konferencija je interdisciplinarnog karaktera, obuhvata sve discipline humanističkih i društvenih nauka te otvara široku raspravu o reprezentaciji Drugog svjetskog rata i sjećanja na rat u jeziku, književnosti, široj kulturi i vizuelnim umjetnostima. Radni jezici konferencije su poljski, bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski i drugi slavenski jezici te engleski jezik.
Prijave za konferenciju primaju se do 8. 3. 2025. godine. Molimo da pošaljete elektronsku prijavu na poznan.sarajevo2025@gmail.com. Kotizacija za konferenciju iznosi 500,00 PLN ili 120,00 € (za strane učesnike), a uključuje organizaciju skupa i pokrivanje troškova izdavanja recenzirane monografije. Podaci za uplatu kotizacije bit će poslani učesnicima nakon obavještenja o prihvatanju prijava za konferenciju oko 20. 3. 2025. godine.
Konferencija je planirana u hibridnom obliku: u Poznanju, Collegium Maius, ul. Fredry 10, i nadaljinu putem Microsoft Teamsa. Konačne informacije o obliku učešća potrebno je dostaviti do 25. 4. 2025. godine.
Organizacioni odbor konferencije:
Prof. dr. Ewa Szperlik, predsjedavajuća Organizacionog odbora, vanredna profesorica, Odsjek za južnoslavenske književnosti
Prof. dr. Sanjin Kodrić, kopredsjedavajući Organizacionog odbora, redovni profesor, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Anna Gawarecka, vanredna profesorica, Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
Prof. dr. Marzanna Kuczyńska, vanredna profesorica, Slavistička komisija Poljske akademije nauka, Poznanj
Prof. dr. Almedina Čengić, redovna profesorica, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Dr. Magdalena Baer, koordinatorica Organizacionog odbora, Odsjek za južnoslavenske jezike
Elmir Spahić, MA, sekretar Organizacionog odbora, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Универзитет „Адам Мицкјевич“ у Познању
Факултет за пољску и класичну филологију
Институт за словенску филологију
Универзитет у Сарајеву – Филозофски факултет
Одсек за књижевности народа Босне и Херцеговине
Међународна интердисциплинарна научна конференција
поводом 80. годишњице завршетка Другог светског рата у Европи
Култура и памћење – рат и мир
8. – 9. 5. 2025.
Док се у мају 1945. године гајила нада да су ратови ствар прошлости, 80. годишњицу завршетка Другог светског рата свет дочекује са сукобима који се нису успели спречити, укључујући рат у бившој Југославији 1990-их, руску оружану агресију на Украјину и нови сукоб у Појасу Газе. Све је већа забринутост да би се свет ускоро могао суочити с још једним колапсом цивилизације попут глобалног рата те да човечанство није извукло никакву поуку из трагичних догађаја који су обележили 20. в. Нажалост, чини се да је рат редовна стварност, али нове генерације улажу више напора у очување мира.
Култура и сви њени аспекти одиграли су важну улогу у започињању и вођењу ратова, као и у покушајима њихова спречавања (од језика и књижевности преко позоришта, филма, сликарства, музике и других културних феномена, до хисториографије те хуманистичких и друштвених наука уопште). То посебно вреди за различите дискурсе политике културе и сећања. У многим тренуцима историје култура и политика културе, углавном политика сећања, често су надахњивале, подстицале или оправдавале ратне иницијативе, доводећи до страдања, чак и злочина геноцида. С друге стране, управо кроз културу, културну политику и политику сећања покушавао се организовати антиратни дискурс културе мира као антитеза „култури рата“.
Ако желимо мир, посебно трајан или барем дуготрајан мир међу људима, народима и државама, нужно је преиспитати феномен рата („феномен Bellona“) као упозорење, с обзиром на последице које ратовање носи: број мртвих, протеривања, избегличке судбине, геноцид, урбицид, културоцид или неповратно уништавање околиша као резултат употребе хемијског, биолошког или чак нуклеарног оружја. Уз теоретска истраживања у академској арени, расправа о овој теми потребна је и намеће нам се као друштвени императив актуелног постмодерног стања човечанства пред новим оружаним сукобима.
На овој свести заснива се међународна интердисциплинарна научна конференција Култура и памћење – рат и мир. Њен циљ је не само обележавање 80. годишњице завршетка Другог светског рата у Европи већ и даљње пропитивање културних дискурса, посебно дискурса политике и културе сећања. С тим у вези, академска заједница Познања, у сарадњи с пријатељским академским центрима у Босни и Херцеговини, позива на разговор о сећању на Други светски рат и његове посљедице у дотичним културама, при чему би, као прва жртва избијања Другог светског рата, Пољска требала постати простор за расправу и промишљање рата. Насупрот томе, још увек сукобљено и политички турбулентно подручје Балканског полуострва, посебно Босне и Херцеговине, којим доминирају текући „културни ратови“ и „култура рата“, остаје значајан пример политичке нестабилности у Европи, упркос скоро округлој годишњици Дејтонског мировног споразума (1995), а ускоро ће се навршити и 30 година од трагичних догађаја геноцида у Сребреници (1995). Полазећи од претпоставке да свако, па и најмање промишљање придоноси изградњи мира, макар и само у облику академске и друштвене расправе, у односу на општу тему конференције желимо подстакнути промишљање о следећим и другим сличним питањима:
• Култура сећања и културна политика Другог светског рата
• Слика рата у култури (херојство, мучеништво, свакодневица…)
• Приказ сећања на Други светски рат
• Сећање на Други светски рат као подстицај за даљње промишљање рата и мира
• Културна политика и сећање на холокауст и друге геноциде
• Рат као урбицид и културоцид
• Женско искуство рата, насиље над женама
• Рат из дечје перспективе
• Рат као патња животиња и уништавање околиша
• Култура и сећање као оруђе рата
• Улога културе, књижевности и медија у ратном хушкању
• Језик као средство рата (ратна реторика, пропаганда, говор мржње…)
• Ратна идеологија у култури, уметности, књижевности…
• Антиратна реторика у култури, уметности, књижевности…
• Феномен рата и феномен мира: Мир као непостојано, привремено стање између узастопних сукоба? Ко је победник, а ко поражени?
• Култура и сећање на мир (крај рата, прекид ватре или нужан компромис?)
• Кад почиње, а кад завршава рат? Од бојног поља и прве линије до простора културе, политике, реторике и медија
• Феномен хибридног рата
• Европска унија као мировни пројекат
• Савремене претње новог империјализма и колонијализма
Конференција је интердисциплинарног карактера, обухвата све дисциплине хуманистичких и друштвених наука те отвара широку расправу о репрезентацији Другог светског рата и сећања на рат у језику, књижевности, широј култури и визуелним уметностима. Радни језици конференције су пољски, босански, хрватски, српски, црногорски и други словенски језици те енглески језик.
Пријаве за конференцију примају се до 8. 3. 2025. године. Молимо да пошаљете електронску пријаву на poznan.sarajevo2025@gmail.com. Котизација за конференцију износи 500,00 ПЛН или 120,00 € (за стране учеснике), а укључује организацију скупа и покривање трошкова издавања рецензиране монографије. Подаци за уплату котизације биће послани учесницима након обавештења о прихватању пријава за конференцију око 20. 3. 2025. године.
Конференција је планирана у хибридном облику: у Познању, Collegium Maius, ул. Fredry 10, и надаљину путем Microsoft Теаmsa. Коначне информације о облику учешћа потребно је доставити до 25. 4. 2025. године.
Организациони одбор конференције:
Проф. др Ewa Szperlik, председавајућа Организационог одбора, ванредна професорка, Одсек за јужнословенске књижевности
Проф. др Сањин Кодрић, копредседавајући Организационог одбора, редовни професор, Одсек за књижевности народа Босне и Херцеговине
Проф. др Anna Gawarecka, ванредна професорка, Одсек за западнословенске језике и књижевности
Проф. др Marzanna Kuczyńska, ванредна професорка, Славистичка комисија Пољске академије наука, Познањ
Проф. др Алмедина Ченгић, редовна професорка, Одсек за књижевности народа Босне и Херцеговине
Др Magdalena Baer, координаторка Организационог одбора, Одсек за јужнословенске језике
Елмир Спахић, МА, секретар Организационог одбора, Одсек за књижевности народа Босне и Херцеговине
Sveučilište „Adam Mickiewicz“ u Poznanju
Fakultet za poljsku i klasičnu filologiju
Institut za slavensku filologiju
Sveučilište u Sarajevu – Filozofski fakultet
Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija
povodom 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata u Europi
Kultura i pamćenje – rat i mir
8. – 9. 5. 2025.
Dok se u svibnju 1945. godine gajila nada da su ratovi stvar prošlosti, 80. obljetnicu završetka Drugoga svjetskog rata svijet dočekuje sa sukobima koji se nisu uspjeli spriječiti, uključujući rat u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih, rusku oružanu agresiju na Ukrajinu i novi sukob u Pojasu Gaze. Sve je veća zabrinutost da bi se svijet uskoro mogao suočiti s još jednim kolapsom civilizacije poput globalnoga rata te da čovječanstvo nije izvuklo nikakvu pouku iz tragičnih događaja koji su obilježili 20. st. Nažalost, čini se da je rat redovita stvarnost, ali nove generacije ulažu više napora u očuvanje mira.
Kultura i svi njezini aspekti odigrali su važnu ulogu u započinjanju i vođenju ratova, kao i u pokušajima njihova sprječavanja (od jezika i književnosti preko kazališta, filma, slikarstva, glazbe i drugih kulturnih fenomena, do historiografije te humanističkih i društvenih znanosti uopće). To posebice vrijedi za različite diskurse politike kulture i sjećanja. U mnogim trenutcima povijesti kultura i politika kulture, uglavnom politika sjećanja, često su nadahnjivale, poticale ili opravdavale ratne inicijative, dovodeći do stradanja, čak i zločina genocida. S druge strane, upravo kroz kulturu, kulturnu politiku i politiku sjećanja pokušavao se organizirati antiratni diskurs kulture mira kao antiteza „kulturi rata”.
Ako želimo mir, posebice trajan ili barem dugotrajan mir među ljudima, narodima i državama, nužno je preispitati fenomen rata („fenomen Bellona”) kao upozorenje, s obzirom na posljedice koje ratovanje nosi: broj mrtvih, protjerivanja, izgnaničke sudbine, genocid, urbicid, kulturocid ili nepovratno uništavanje okoliša kao rezultat uporabe kemijskoga, biološkog ili čak nuklearnog oružja. Uz teorijska istraživanja u akademskoj areni, rasprava o ovoj temi potrebna je i nameće nam se kao društveni imperativ aktualnoga postmodernog stanja čovječanstva pred novim oružanim sukobima.
Na ovoj svijesti temelji se međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija Kultura i pamćenje – rat i mir. Njezin je cilj ne samo obilježavanje 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata u Europi već i daljnje propitivanje kulturnih diskursa, posebice diskursa politike i kulture sjećanja. Upravo zbog toga, akademska zajednica Poznanja, u suradnji prijateljskim akademskim centrima u Bosni i Hercegovini, poziva na razgovor o sjećanju na Drugi svjetski rat i njegove posljedice u dotičnim kulturama, pri čemu bi, kao prva žrtva izbijanja Drugoga svjetskog rata, Poljska trebala postati prostor za raspravu i promišljanje rata. Nasuprot tome, još uvijek sukobljeno i politički turbulentno područje Balkanskog poluotoka, posebice Bosne i Hercegovine, kojim dominiraju tekući „kulturni ratovi” i „kultura rata”, ostaje značajan primjer političke nestabilnosti u Europi, unatoč gotovo okrugloj obljetnici Daytonskoga mirovnog sporazuma (1995), a uskoro će se navršiti i 30 godina od tragičnih događaja genocida u Srebrenici (1995). Polazeći od pretpostavke da svako, pa i najmanje, promišljanje pridonosi izgradnji mira, makar i samo u obliku akademske i društvene rasprave u odnosu na opću temu konferencije, želimo potaknuti promišljanje o sljedećim i drugim sličnim pitanjima:
• Kultura sjećanja i kulturna politika Drugoga svjetskog rata
• Slika rata u kulturi (herojstvo, mučeništvo, svakodnevica…)
• Prikaz sjećanja na Drugi svjetski rat
• Sjećanje na Drugi svjetski rat kao poticaj za daljnje promišljanje rata i mira
• Kulturna politika i sjećanje na holokaust i druge genocide
• Rat kao urbicid i kulturocid
• Žensko iskustvo rata, nasilje nad ženama
• Rat iz dječje perspektive
• Rat kao patnja životinja i uništavanje okoliša
• Kultura i sjećanje kao oruđe rata
• Uloga kulture, književnosti i medija u ratnom huškanju
• Jezik kao sredstvo rata (ratna retorika, propaganda, govor mržnje…)
• Ratna ideologija u kulturi, umjetnosti, književnosti…
• Antiratna retorika u kulturi, umjetnosti, književnosti…
• Fenomen rata i fenomen mira: Mir kao nepostojano, privremeno stanje između uzastopnih sukoba? Tko je pobjednik, a tko poraženi?
• Kultura i sjećanje na mir (kraj rata, prekid vatre ili nužan kompromis?)
• Kad počinje, a kad završava rat? Od bojišnice i prve crte do prostora kulture, politike, retorike i medija
• Fenomen hibridnoga rata
• Europska unija kao mirovni projekt
• Suvremene prijetnje novoga imperijalizma i kolonijalizma
Konferencija je interdisciplinarnoga karaktera, obuhvaća sve discipline humanističkih i društvenih znanosti te otvara široku raspravu o reprezentaciji Drugoga svjetskog rata i sjećanja na rat u jeziku, književnosti, široj kulturi i vizualnim umjetnostima. Radni su jezici konferencije poljski, bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski i drugi slavenski jezici te engleski jezik.
Prijavnice za konferenciju primaju se do 8. 3. 2025. godine. Molimo da pošaljete elektroničku prijavnicu na poznan.sarajevo2025@gmail.com. Kotizacija za konferenciju iznosi 500,00 PLN ili 120,00 € (za inozemne sudionike), a uključuje organiziranje skupa i pokrivanje troškova izdavanja recenzirane monografije. Podatci za uplatu kotizacije bit će poslani sudionicima nakon obavijesti o prihvaćanju prijavnica za konferenciju oko 20. 3. 2025. godine.
Konferencija je planirana u hibridnome obliku: u Poznanju, Collegium Maius, ul. Fredry 10 te na daljinu korištenjem aplikacije Microsoft Teams. Konačne informacije o obliku sudjelovanja potrebno je dostaviti do 25. 4. 2025. godine.
Organizacijski odbor konferencije:
Prof. dr. sci. Ewa Szperlik, predsjedavajuća Organizacijskog odbora, izvanredna profesorica, Odsjek za južnoslavenske književnosti
Prof. dr. sci. Sanjin Kodrić, kopredsjedavajući Organizacijskog odbora, redoviti profesor, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. sci. Anna Gawarecka, izvanredna profesorica, Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
Prof. dr. sci. Marzanna Kuczyńska, izvanredna profesorica, Slavističko povjerenstvo Poljske akademije znanosti, Poznanj
Prof. dr. sci. Almedina Čengić, redovita profesorica, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Dr. sci. Magdalena Baer, koordinatorica Organizacijskog odbora, Odsjek za južnoslavenske jezike
Elmir Spahić, MA, tajnik Organizacijskog odbora, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Comments are closed.